“Znate, stvarno vjerujem da naš kraj Kutjevo može postati najvažnije područje za proizvodnju crnog pinota u Hrvatskoj. Na unapređenju crnog pinota u Kutjevu treba još puno raditi, ali mislim da postoje brojne predispozicije da napravimo vrhunski, međunarodno vrijedan crni pinot. Na neki način, uspjeh crnog pinota u Kutjevu sada smatram svojom osobnom misijom,” pričao nam je Vlado Krauthaker za vrijeme ručka na terasi Oleander zagrebačke Esplanade.
S Krauthakerom smo se vidjeli u lipnju, par tjedana nakon što je posadio svoj novi vinograd, velikim dijelom posvećen crnom pinotu. Riječ je o četiri hektara na položaju Podgorje-Gradine, na 360 do 390 metara nadmorske visine. “To je jedan od najviših položaja u Kutjevu,” upozorio nas je gospodin Krauthaker. Ovog je proljeća na Gradini posađeno niz sorti. Najvažniji je, naravno, crni pinot. Posađeni su klonovi 777, 114, i 115 na podlozi Richter 110. Ta je podloga tipična za mediteranske uvjete, a ovdje se koristi zbog nadmorske visine i kamenitog tla.
Krauthakerova ambicija da od Kutjeva napravi hrvatsku prijestolnicu crnog pinota polako dobiva opravdanje i u berbama iz starijih, drukčije sađenih vinograda. Krauthakerov Crni pinot iz 2017. koji još nije u distribuciji, uvjerljivo je najelegantniji do danas, s čvrstom strukturom koja asocira na pravo, ozbiljno vino od jedne od najkompliciranijih svjetskih crnih sorti.
Osim crnog pinota, u novom je vinogradu zasađeno i nešto nebbiola. Krauthaker zasad proizvodi vrlo male količine nebbiola . a ono što smo probali strukturalno se dramatično razlikuje od svih slavonskih crnih vina. Koliko god to zvučalo ezoterično, nebbiolo bi mogao postati veliko slavonsko crno vino, naravno, iz krajnje striktnu proizvodnju grožđa i kompetentnu, toj sorti prilagođenu vinifikaciju.
Na Gradini je ovog proljeća posađena i prva klonska selekcija graševine u Hrvatskoj. Riječ je o klonovima OB 445, OB 435, Ob 414 I OB 412. Naposljetku, novi je vinograd, nastao u vrijeme korone, iskorišten i za eksperimentalnu sadnju sorti koje se lakše prilagođavaju ekološkom uzgoju, jer ih nije potrebno tretirati fungicidima. U suradnji sa zagrebačkim Poljoprivrednim fakultetom na Gradini je posađeno nekoliko hibrida, ali i rijetko i potencijalno jako vrijedno njemačko/talijansko crno grožđe trollinger (schiava) kao i sauvignon gris, koji je zapravo mutacija sauvignon blanca s ružičastim bobicama, a potječe iz Bordeauxa.
Novi bi se Krauthakerov vinograd mogao pokazati najuzbudljivijim u dugoj karijeri jednog od najvažnijih naših vinara koji, eto, i dalje ima dovoljno energije i imaginacije da bi nastavio mijenjati svijet hrvatskih vina.