Zmajevac, smješten između Kneževih vinograda i Batine na Dunavu, svojedobno je bio središte vinogradarstva i vinarstva u istočnoj Hrvatskoj. U malom Zmajevcu, više od dvije stotine obitelji proizvodilo je vino. Danas je Zmajevac gotovo marginalan. Od poznatijih vinarija tu su Kolar, Pinkert, Josić, Gerstmajer, Kalazić i odnedavno Zlatno brdo, bivšeg šumara, 53-godišnjeg Gorana Matijevića.
Premda je riječ o debitantu koji ne želi proizvoditi velike količine vina, nipošto više od 40 tisuća litara godišnje, Zlatno brdo moglo bi upravo drastično promijeniti baranjsku vinsku scenu, u što smo se uvjerili u petak popodne kad smo posjetili ovu vinariju u nastajanju koja, međutim, raspolaže vrlo lijepim podrumima i vrijednim vinogradima.
U podrumu u Zmajevcu, koji je izgrađen krajem 19. stoljeća, Zlatno brdo sada drži nešto tankova od inoxa, dok su u drugoj prostoriji smještene drvene bačve: riječ je o privremenom smještaju jer gospodin Matijević do iduće berbe namjerava izgraditi novi podrum, ukopan u brdo odmah kraj starog podruma u kojem će vina nastaviti odležavati na stalnoj temperaturi od nekih 14 stupnjeva.
U podrumu smo prvo probali najvažnije crno vino Zlatnog brda: riječ je o cuveeu cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca iz 2017. godine, koji će se na tržištu pojaviti do kraja godine pod imenom Gold Hill. Vino je, dakle, gotovo fenomenalno i definitivno dizajnirano za važna međunarodna priznanja.
Ono sadrži sve što treba sadržavati ozbiljno crno vino iz baransjkog terroira: toplinu, raskoš, puno zrelih tanina, dobre kiseline, ali i čiste arome cassisa (cabernet sauvignon) plavog i crvenog voća (merlot, kao i distinktivne herbalno cvjetne elemente cabernet franca). Ovo potencijalno sjajno vino (vidjet ćemo kako će se ponašati u boci) može se ravnopravno potući s vrhunskim vinima iz susjednog Villanya, i još jednom potvrđuje da je Baranja ustvari terroir za crne sorte.
U podrumu smo još probali cuvee merlota i syraha iz 2020. koji je sada spreman za buteljiranje, i koji je instantno komercijalan, pa cabernet sauvignon iz 2017. iz barriquea, koji je moćan i velik, i crni pinot iz 2018. godine, koji bi uskoro trebao biti buteljiran.
Poslije tastinga crnih vina obišli smo vinograde Zlatnog brda iznad Zmajevca. Suši usprkos, grožđe je uz izvrsnom stanju; cabernetu i syrahu treba, naravno, još vremena, ali merlot, crni pinot i bijele sorte, osim rizlinga, spremne su za berbu. Grožđa nema mnogo: Zlatno brdo ne želi da bilo koji trs nosi više od kilogram, maksimalno kilogram i pol grožđa, a mnoge loze daju manje prinose Na Matijevićevim brdovitim, lijepim vinogradima koji se dijelom dodiruju s beljskim Banovim brdom stalno puše vjetar, tako da oni predstavljaju dosta podesno područje za prelazak na ekološku proizvodnju.
Nakon posjeta vinogradima u drugom smo Matijevićevom podrumu/kušaonici probali nekoliko bijelih vina, uključujući Gold Cuvee. Gold Cuvee aromatično je polusuho vino, koje je ove godine osvojilo zlatnu medalju na Decanterovim Svjetskim nagradama i definitivno spada među najoriginalnija vina istočne Hrvatske: šampionski Gold Cuvee u određenim elementima asocira na čuveni Enjingijev Venje iz 1998. godine, prvo hrvatsko vino koje je dobilo Decanterovo zlato.
Osim Gold Cuveea, izvrstan je dojam ostavila bogata, široka, moćna, kremasto medena, a suha graševina iz 2018. godina, koja se može uspoređivati s vinima iz beljske serije Goldberg.
Zlatno brdo značajno se razlikuje do svih baranjskih privatnih vinarija. Zlatno brdo duboko poštuje baransjki terroir i želi proizvoditi lokalna, a ne međunarodna vina. No, Zlatno brdo mnogo je ambicioznije od skoro svih baranjskih privatnih vinarija. Zlatno brdo gleda prema vani. Zlatno brdo želi biti međunarodno relevantno. Riječ je o najambicioznijoj privatnoj vinariji u Baranji, koju ne zanima riječ prosjek.
Ta se ambicija manifestira u malim prinosima, dugom odležavanju vina, hrabrim i neobičnim cuveeima, ali i u poslovnim planovima; u projektu Zlatno brdo sudjeluju Bruketa i Žinić, vodeći hrvatski brandmakeri, koji su prije dosta godina promovirali Stinu i Chiavalone. Baš zbog ambicija koje značajno nadmašuju regionalne, a vjerojatno i nacionalne granice, Zlatno brdo moglo bi značajno unaprijediti baranjsku vinsku u scenu.
Za Baranju, jednu od fizički i ugođajno najspektakularnijih hrvatskih regija, bilo bi strateški korisno da ima barem jedan restoran i jedan hotel, ambiciozan i moderan u kuhanju i turizmu, kao što je to Zlatno brdo u vinima.
